Jeste li primijetili kako se ponekad osjećate “teško”, iako niste bolesni?
Dogodi se gotovo svima.
Nekoliko dana obilnijih obroka, manje sna, više slastica, brza hrana, kasne večere ili godišnji odmor ispunjen gastronomskim užicima – i odjednom se više ne osjećamo isto.
Nadutost.
Manjak energije.
Osjećaj težine nakon obroka.
Slabija koncentracija.
Veća želja za slatkim.
Prva pomisao mnogih ljudi je:
“Trebam detox.”
No što zapravo znači detox?
Je li to samo marketinški izraz ili iza njega postoji stvarna znanost?
Odgovor nije jednostavan.
U ovom članku objasnit ćemo što se stvarno događa u organizmu, što znanost danas zna o nutritivnom odmoru, autofagiji, biljnim spojevima i zašto se mnogi ljudi nakon nekoliko dana jednostavnije prehrane osjećaju lakše i poletnije.
Tijelo se “čisti” svaki dan – i to nevjerojatno učinkovito
Prije svega, važno je razumjeti jednu činjenicu.
Ljudsko tijelo ne čeka da popijemo određeni sok kako bi započelo proces “čišćenja”.
Naš organizam to radi 24 sata dnevno.
Jetra svakoga dana prerađuje tvari koje unosimo hranom i pićem te sudjeluje u njihovoj razgradnji i metabolizmu.
Bubrezi filtriraju približno 150 do 180 litara krvi dnevno, uklanjajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu vode i elektrolita.
Crijeva sudjeluju u apsorpciji hranjivih tvari, ali i u izlučivanju neprobavljenih ostataka.
Pluća neprestano uklanjaju ugljikov dioksid nastao tijekom stvaranja energije.
Koža sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature i predstavlja važnu zaštitnu barijeru organizma.
Drugim riječima, ljudsko tijelo već posjeduje sofisticirane mehanizme kojima održava unutarnju ravnotežu.
Zbog toga nijedan sok ne može “očistiti toksine” iz organizma u doslovnom smislu.
Ali…
To ne znači da prehrana nema veliki utjecaj na način na koji se osjećamo.
I upravo tu počinje prava priča.
Hrana nije samo gorivo – ona je informacija za naše stanice
Godinama se smatralo da hrana služi isključivo kao izvor energije.
Danas znamo da je njezina uloga puno složenija.
Svaki obrok koji pojedemo šalje niz biokemijskih signala našem organizmu.
Nakon obroka raste razina glukoze u krvi.
Gušterača luči inzulin.
Aktiviraju se brojni metabolički putevi koji određuju hoće li se hranjive tvari odmah iskoristiti za energiju ili pohraniti za kasnije.
Istodobno, na rad organizma utječu i spojevi koje unosimo hranom – vitamini, minerali, prehrambena vlakna i tisuće prirodnih biljnih molekula.
Drugim riječima, hrana ne određuje samo koliko ćemo kalorija unijeti.
Ona utječe na cijelu mrežu procesa koji se odvijaju u našem organizmu.
Zašto se nakon nekoliko dana lošije prehrane osjećamo drukčije?
Većina ljudi primijeti promjene mnogo prije nego što ih pokažu laboratorijski nalazi.
To nije slučajnost.
Kada nekoliko dana uzastopno jedemo više ultraprerađene hrane, manje voća i povrća te pijemo premalo vode, često dolazi do:
- slabijeg unosa prehrambenih vlakana
- manjeg unosa biljnih polifenola
- većeg energetskog unosa
- promjena u sastavu crijevnog mikrobioma
- sporijeg pražnjenja želuca nakon obilnih obroka
- osjećaja nadutosti i težine.
To ne znači da je organizam “pun toksina”.
Češće znači da smo privremeno promijenili način prehrane na koji je naše tijelo bilo naviknuto.
Zbog toga mnogi ljudi već nakon nekoliko dana povratka jednostavnijim obrocima ponovno osjećaju više energije.
Što zapravo znači nutritivni odmor?
U GreenOnu radije koristimo izraz nutritivni odmor nego “detox”.
Zašto?
Jer bolje opisuje ono što želimo postići.
Nutritivni odmor ne znači gladovanje.
Ne znači kažnjavanje organizma.
Ne znači “čišćenje toksina”.
On predstavlja kratko razdoblje u kojem svjesno pojednostavljujemo prehranu i povećavamo unos biljnih namirnica, uz dovoljan unos tekućine i odmak od prehrambenih obrazaca koji često uključuju previše ultraprerađene hrane.
Za mnoge ljude to je prilika da ponovno uspostave redovit ritam prehrane, smanje osjećaj težine nakon obroka i vrate se navikama zbog kojih se osjećaju bolje.
Takav pristup nije zamišljen kao brzo rješenje, nego kao početak održivijih prehrambenih navika.
Autofagija – zašto je ovaj proces dobio Nobelovu nagradu?
Jedno od najzanimljivijih područja moderne biomedicine posljednjih desetljeća je autofagija.
Naziv dolazi od grčkih riječi auto (sam) i phagein (jesti), a opisuje prirodni proces kojim stanice razgrađuju i recikliraju vlastite oštećene ili nepotrebne sastavnice.
Možete je zamisliti kao unutarnji sustav održavanja stanice.
Kada određeni dijelovi više ne funkcioniraju optimalno, stanica ih prepoznaje, razgrađuje i njihove sastavne dijelove ponovno koristi za izgradnju novih.
Zbog iznimne važnosti tog mehanizma, japanski biolog Yoshinori Ohsumi dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2016. godine za otkrića mehanizama autofagije.
Njegov rad promijenio je način na koji razumijemo prilagodbu stanica na različite uvjete, njihovo održavanje i preživljavanje.
Danas se intenzivno istražuje kako čimbenici poput prehrambenih obrazaca, razdoblja bez unosa hrane, tjelesne aktivnosti, sna i metabolizma utječu na regulaciju autofagije u ljudskom organizmu.
Važno je naglasiti da je autofagija prirodan fiziološki proces koji se neprestano odvija u našem tijelu, a znanstvenici i dalje istražuju kako različiti životni stilovi mogu utjecati na njegovu regulaciju.
(Nastavlja se u 2. dijelu: mikrobiom, oksidativni stres, polifenoli, zašto hladno prešani sokovi imaju mjesto u prehrani i kako GreenOn pristupa nutritivnom odmoru na temelju znanstvenih činjenica.)