Mikrobiom – nevidljivi organ koji svakodnevno utječe na naše zdravlje

U ljudskom probavnom sustavu žive bilijuni mikroorganizama – bakterija, gljivica i drugih mikroba – koji zajedno čine crijevni mikrobiom.

Iako ih ne možemo vidjeti, njihov je utjecaj na organizam iznimno velik.

Sudjeluju u razgradnji prehrambenih vlakana, stvaranju određenih vitamina, proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina, održavanju crijevne barijere te komunikaciji između crijeva i mozga.

Zbog toga se mikrobiom često naziva i “zaboravljenim organom”.

Brojna istraživanja posljednjih godina pokazuju da raznolik i uravnotežen mikrobiom može biti povezan s boljim metaboličkim zdravljem, kvalitetnijom probavom i pravilnim funkcioniranjem imunološkog sustava.

S druge strane, prehrana siromašna biljnim namirnicama i bogata visoko prerađenom hranom može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija.

Hrana kojom hranimo sebe – hrani i naš mikrobiom

Ljudi često razmišljaju o tome kako hrana utječe na njihovo tijelo.

No jednako je važno zapitati se:

Što tom hranom “poslužujemo” bakterijama koje žive u našim crijevima?

Korisne bakterije posebno vole prehrambena vlakna i raznolike biljne namirnice.

Povrće.

Voće.

Mahunarke.

Cjelovite žitarice.

Orašaste plodove.

Sjemenke.

Kada ih redovito unosimo, mikroorganizmi stvaraju spojeve poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) koje imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja crijevne sluznice.

Zato prehrana bogata raznovrsnim biljnim namirnicama nije važna samo zbog vitamina i minerala, već i zbog hrane koju pružamo vlastitom mikrobiomu.

Što su polifenoli i zašto ih znanstvenici toliko istražuju?

Ako ste ikada čuli da su borovnice, cikla, špinat ili nar “bogati antioksidansima”, velika je vjerojatnost da se govorilo upravo o polifenolima.

Polifenoli su prirodni biljni spojevi koje biljke stvaraju kako bi se zaštitile od UV zračenja, bolesti i drugih stresnih uvjeta.

Do danas je identificirano više od 8.000 različitih polifenola.

Najpoznatije skupine uključuju:

• flavonoide
• antocijanine
• katehine
• lignane
• fenolne kiseline.

Njihov učinak na ljudski organizam predmet je intenzivnih istraživanja diljem svijeta.

Brojne studije povezuju prehranu bogatu voćem i povrćem s manjim rizikom od razvoja brojnih kroničnih bolesti kada je dio cjelokupnog zdravog načina života.

Važno je naglasiti da se taj učinak ne može pripisati jednom sastojku ili jednom napitku, već cjelokupnom prehrambenom obrascu.

Antioksidansi – što zapravo rade?

Pojam “antioksidans” često se koristi u marketingu, ali iza njega stoji stvarna biokemija.

Tijekom stvaranja energije u svakoj našoj stanici nastaju slobodni radikali.

To je potpuno prirodan proces.

Organizam raspolaže vlastitim antioksidativnim obrambenim sustavima koji pomažu održati ravnotežu između stvaranja slobodnih radikala i njihove neutralizacije.

Voće i povrće sadrže vitamine, minerale i brojne biljne spojeve koji sudjeluju u toj složenoj mreži antioksidativne zaštite.

Zato međunarodne prehrambene smjernice preporučuju svakodnevni unos raznolikog voća i povrća.

Nije važna samo količina.

Važna je i raznolikost.

Što više različitih boja na tanjuru, to unosimo širi spektar biljnih spojeva.

Zašto je boja voća i povrća važna?

Priroda boje nije odabrala slučajno.

Boje biljaka često ukazuju na različite skupine fitokemikalija.

Primjerice:

🟢 Zeleno povrće poput špinata, blitve, kelja i peršina bogato je klorofilom, folatima i luteinom.

🟠 Mrkva i bundeva sadrže beta-karoten, koji organizam može pretvoriti u vitamin A.

🔴 Rajčica je poznata po likopenu.

🟣 Borovnice, kupine i cikla sadrže antocijanine i druge biljne pigmente koji se intenzivno istražuju zbog njihovih bioloških svojstava.

Upravo zato nutricionisti često savjetuju da tijekom tjedna jedemo što šarenije.

Svaka boja donosi nešto drugačije.

Gdje se u cijeloj priči nalaze hladno prešani sokovi?

Unatoč tome što je uvijek najbolje jesti raznovrsnu cjelovitu hranu, mnogim ljudima svakodnevni tempo otežava unos dovoljne količine voća i povrća.

Posao.

Obitelj.

Obveze.

Putovanja.

Upravo zato hladno prešani sokovi mogu biti praktičan način da povećamo unos različitih biljnih namirnica tijekom dana.

Važno je naglasiti da oni nisu zamjena za raznoliku i uravnoteženu prehranu, nego njezin praktičan dodatak.

Njihova vrijednost ponajprije ovisi o kvaliteti sirovina, načinu proizvodnje i sastavu.

Zašto GreenOn proizvodi imaju rok trajanja od samo četiri dana?

Ovo je jedno od pitanja koje najčešće dobivamo.

Odgovor je zapravo vrlo jednostavan.

GreenOn sokovi proizvode se svakodnevno od svježeg voća i povrća.

Ne dodajemo vodu.

Ne dodajemo dodani šećer.

Ne koristimo konzervanse.

Ne koristimo umjetne boje.

Ne koristimo umjetne arome.

Ne koristimo aditive koji bi produljili trajnost proizvoda.

Zbog toga naši sokovi imaju rok trajanja od samo četiri dana od proizvodnje.

Za nas to nije nedostatak.

To je potvrda da proizvod ostaje što bliži svom prirodnom obliku.

U svijetu hrane dug rok trajanja često zahtijeva postupke kojima se stabilizira proizvod.

Mi smo odabrali drugačiji put.

Radije proizvodimo manje količine – ali svježe.

Jer vjerujemo da kvaliteta počinje upravo ondje gdje prestaju kompromisi.

Svježina nije trend – ona je filozofija

U GreenOnu nikada nismo željeli proizvesti sok koji će mjesecima stajati na polici.

Naš cilj od prvog dana bio je proizvesti napitak koji što vjernije predstavlja ono iz čega je nastao – svježe voće i povrće.

Zbog toga svaka boca prolazi isti put:

od pažljivo odabranih namirnica…

do hladnog prešanja…

do punjenja…

i dostave u najkraćem mogućem roku.

To zahtijeva više rada, preciznije planiranje i svakodnevnu proizvodnju.

Ali upravo u tome vidimo razliku.

(U trećem dijelu objasnit ćemo zašto se mnogi ljudi tijekom GreenOn nutritivnog programa osjećaju lakše, kako izgleda nutritivni odmor u praksi, kome je namijenjen, kome nije te ćemo odgovoriti na najčešća pitanja kupaca uz više od 30 znanstvenih referenci.)